Baner
Baner

payway
plaćanje karticama
do 12 rata bez kamata

Dostava je besplatna
za sve narudžbe iznad 300 kn!

Radno vrijeme:

pon-pet 09.00-17.00

Kontakt:

Kaptol 25

Tel: 01 3739-082

Mob: 091 938 19 59

info@biodar.hr

novosti > Klorofil

Klorofil - eliksir života i mladosti

Često nas pitaju koja hrana je najbolja, kako započeti sa detoksikacijom i čišćenjem organizma, kako započeti hraniti se zdravije?

Klorofil
Proljeće je, izađimo u prirodu i osjetimo miris livadskog samoniklog bilja, cvijeća, trave... Zeleno svuda oko nas, tako smirujuće. Što želimo u tim trenutcima? Ništa, ništa ne želimo i čim ne želimo, čim ne žudimo, mir nas obuzima. A kad sunce zapada i zamire već dan kako pjesnik J.W.Goethe lijepo kaže:

"O, imati krila moj je davni san,
O, letjeti za ljepotom toga žara!
Da, divna sna! Al sunce zapada,
Ah, čovjek ima krila duhovna,
Al tjelesna mu bozi nisu dali."

Uvijek se moramo pitati, a pravilno postavljati pitanja je pola puta, uvijek sumnjati, uvijek intuitivno tragati. Da, trebamo duhovna krila, ali ih moramo sami stvoriti i uvidjeti bitno, postati otvoreni i prestati biti vezani za prolazne stvari. Izroniti iz tog mora zabluda i ići gdje se novi život stvara.

Vraćamo se na početno pitanje i odgovor je: zelena hrana je najbolji početak. Zašto?

Sva živa bića i biljni svijet trebaju energiju da mogu živjeti, rasti i razmnožavati se. Životinje i ljudi veći dio ove energije koriste iz hrane u koju je ta životna energija pohranjena. S druge strane, samo je biljni svijet u mogućnosti preuzeti energiju sunca i transformirati je u hranu tako korisnu za sva živa bića. Kloroplast iz biljnih stanica pohranjuje tu životno važnu energiju. Fotosinteza je tako važna za život na zemlji, a pomoću klorofila i bilnog svijeta dobijamo tu životnu energiju , tako važnu za sva živa bića. Energiju sunca, pomoću čuda fotosinteze, biljke pohranjuju u obliku tzv.gorive molekule, tog istinskog pokretača života za nas ljude. Biljni svijet, alge, pojedine bakterije, stvaraju i sintetiziraju visoko složene organske spojeve koristeći elektrone iz vode, ugljiični dioksid iz atmosfere, energiju svijetlosti, minerale tla. U tom procesu, nama još uvijek nepoznatom, oslobađa se životno važan kisik, koji je vjerovatno u procesu evolucije na zemlji omogućio uvjete za stvaranja svih složenih životnih oblika, kakav je i čovjek.

Šta je klorofil?

Teško je reći, kažu da je klorofil organski zeleni pigment koji omogućuje fotosintezu, odnosno apsorbciju i sintezu energije svjetlosti. Danas za vidljivu svijetlost kažemo da je diskretno elektromagnetsko zračenje različitih valnih duljina. Dublje nećemo ulaziti u to kompleksno područje za koje smo danas svjesni, da je naše sadašnje razumijevanje prirode materije ograničeno, radi utjecaja uređaja i nas samih pri eksperimentiranju i promatranju mikoskopskog svijeta. Razumljivo, ograničeni i svjesni toga normalno je da znanstveno ne razumijemo istinsku prirodu organiziranja, razmjene i stvaranja živih oblika, ali intuitivno možemo sami puno toga osjetiti i postati svjesni same biti i naših mogućnosti. Dovoljno je da prihvatimo da klorofil tu energiju direktno prenosi na nas i omogućuje i produljuje nam život i zdravlje. Zato nije ni čudo kada kažu da je molekula klorofila slična molekuli hemoglobina u našoj krvi, tom prijenosniku životno važnog kisika. Radi te sličnosti, znanstvena je pretpostavka da je klorofil jako značajan u formiranju krvne slike.

Jako je važno da razumijemo da je od velike vrijednosti po naše zdravlje ako u svakodnevnu prehranu uključimo i svježu zelenu biljnu hranu.
Matovilac, rikola, salata, celer, potočarka, špinat, kelj, kupus, peršin, samoniklo bilje i izdanci mlade pšenice tako nam pomažu u obnovi krvi i čišćenju organizma i čine tako veliku korist našem zdravlju. U drevnim vremenima pojedini ljudi su bili svjesni čudotvornog učinka klorofila i koristili ga kao lijek. Danas znamo da klorofil nosi sa sobom veliku količinu kisika i nama životno važnu energiju. Klorofil podržava aerobne bakterije koje su jako bitne za probavni sustav i crijevnu floru, i što više konzumiramo zelenu hranu naše opće zdravlje i probava će biti bolje.

Kada počnemo sami istraživati o klorofilu, vidimo toliko dokaza koji govore u prilog klorofilu i učinku svježe sirove hrane i sokova po naš organizam. Zašto onda mi, ljudi svjesni toga, ne počnemo to odmah primjenjivati? Navike i naš način života su moćan protivnik i nije lako to početi mijenjati. Mijenjati nešto zahtijeva energiju, a mi je nemamo. Naš način prehrane, način razmišljanja i općenito života, odnosi nam toliko energije koje ionako imamo malo. Zato bi bilo važno da sami postanemo svjesni da naš način prehrane i života tako jako utječe prije svega na nas same, ali i okolinu. I bitno, ali zaista bitno kroji našu sudbinu.

Kako koristiti ovu hranu?
Znamo da u današnjoj modernoj i brzoj prehrani nemamo dovoljno vremena ali i potrebnih navika da hranu dovoljno sažvaćemo. Celuloza zelenog bilja je jaka i treba je obavezno temeljno sažvakati do kremastog stanja. Samo tako sažvakana hrana omogućuje laganu probavu i apsorbciju u metabolizmu izmjene. I to je problem jer mi dovoljno ne sažvaćemo hranu. Zahvaljujući tehnologiji, imamo danas uređaje koji mogu pripremati sirovu hranu na izvanredan i jako ukusan način. Ta hrana čini naš organizam alkalnim, a znamo da je alkalan organizam jako važan za naše zdravlje. Danas većina ljudi ima ph faktor između 5-6, što pokazuje kiseli organizam koji je pogodan za razvoj bolesti. Alkalni ph faktor 7 i iznad 7 je jako važan u enzimskoj katalizi životno važnih procesa u našem tijelu.

Zato su nam svježe prešani ili kašasti sokovi od voća i povrća jako važni, no na žalost mi toga nismo svjesni. Kako da ih pravimo?

Cijeđeni sok na principu hladne preše

1. Svježe cijeđeni sok na principu hladnog prešanjaizvanredno je hranjiv i ukusan. Korisnost ovih sokova zbog lagane i brze probave su nemjerljivi i tako brzo čiste naš organizam od štetnih, tokom godina nagomilanih tvari. Ovo je zaista daleko najbolji način brze detoksikacije i čišćenja organizma, pogotovo u slučaju bolesti i početka liječenja. Svježe cijeđeni sokovi su zaista velika pomoć u borbi našeg organizma kada smo bolesni. Uvijek govorimo, ali često i zaboravimo to naglasiti, da je kod povrća važniji zeleni dio iznad zemlje, a dio u zemlji je dobra hrana za zimska vremena. Idemo malo sa receptima prešanih zelenih sokova koji su se po našem iskustvu pokazali jako korisnima. Svi ovi recepti u dobrim sokovnicima daju veliku čašu soka, 300 ml.

  • Mrkva sa zelenim, 300g
  • Komorač, cijeli,
    200g
  • Peršin, 30g
  • Mrkva sa zelenim, 250g
  • Zelena salata, 100g
  • Celer, 100g
  • Klice lucerne, 30g
  • Mrkva, 300g
  • Špinat, 200g
  • Izdanci mlade pšenice, 30g


2. Zeleni kašasti sok, pravi hit u svijetu, svuda poznat kao green smoothie. Što nam treba? Jaki blender koji ne miksa nego razbija žilava biljna vlakna i omogućuje ovaj izvanredan i svima ukusan kremasti napitak. Obični mikseri kojih imamo veliki izbor samo režu i miksaju hranu i zato je ukus puno drugačiji, pa ljudi često kada probaju odustanu jer osjete celulozu, nije im ukusno i dolazi do nadimanja. Da, velika je razlika u kvaliteti i ukusu sokova iz blendera i miksera.
Kako da ih radimo? Sok je kombinacija voća i povrća, s tim da je u početku veći udio voća dok se ne promijene naše navike i kiselost organizma. Uvijek koristimo kada imamo mogućnosti sezonsko zrelo voće, banane i za početak matovilac, mladi špinat, potočarku, salatu, jer su laganiji za probavu. Kasnije možemo dodavati i peršin, rikolu, samoniklo bilje, zelene izdanke pšenice, koprivu i doći na omjer pola-pola voća i zelenog. Možemo dodati malo masnoće, kao recimo avokado, kokosovo ulje, bademovo mlijeko, dodati malo sladila kao agava sirup, datulje ili med. Važno je znati da nam hrana mora biti ukusna. Ovo su samo smjernice, a mi sami biramo koje voće i povrće volimo. I najvažnije je da uvijek u početku koristite voće i povrće koje najviše volite. Poslije će ići sve lakše i promjene koje doživite pokazati će vam da ste na pravom putu.

Evo malo recepata za zelene kašaste sokove:

Svibanj:

Lipanj:

Srpanj:

  • 1 banana
  • zdjelica jagoda
  • 2 šake matovilca
  • 5-6 listova salate
  • agava sirup
  • 2-3 dcl vode
  • zdjela očišćenih trešanja
  • 1 banana
  • pola rimske salate
  • 2-3 dcl vode
  • 4-5 marelica
  • 1-2 breskve
  • 2 šake špinata
  • 4-5 lista kelja
  • žlica kokosovog ulja
  • 3 dcl vode

Da li trebamo samo piti sokove ili trebamo i jesti salate i voće? Zeleni kašasti sok

Da, svakako su salate jako bitne. Vlakna nam jako pomažu u održavanju probavnog sustava i kada hranu dovoljno sažvaćemo to je najprirodniji i najbolji način unosa hrane u organizam. Samo moramo jesti polako, ali to je jedan veliki problem modernog načina življenja. Ali i olakšavajuća okolnost je da nam sokovnici i blenderi jako pomažu kod pripreme i konzumacije zdravijih prirodnih obroka. Zrelo sezonsko voće je savršena hrana i uvijek ga jedite samo. Jagode, trešnje, višnje, bobičasto voće, marelice, breskve, kruške, šljive, jabuke, idemo dalje, smokve, grožđe, šipak, nar, kivi, limun, naranča...Oh kakva je to hrana! Ti plodovi su dar sunca svima, jedan istinski dar ljudima, božanski.

Recepti za salate su jednostavni:
Pravite sezonske salate, dodajte u njih po volji i malo oraha, agava sirupa, datulja, avokada, svježih klica, kao i mljeveni lan ili sjemenke konoplje, ribanu mrkvu, ciklu, rotkvice, paradajz, krastavac, kupus i drugo što želite.Jednostavno pravite salate sa raznim zelenim i korjenastim povrćem i plodovima koje volite, kreirajte je po svom ukusu, dodajte po volji i sjemenke, svakako razne klice, orašaste plodove, hladno prešano biljno ulje i birajte kvalitetne namirnice ili koristite vlastiti vrt ako ga imate. Sve to lijepo aranžirajte i igrajte se, jer hrana mora biti užitak okusom i izgledom. Ali pritom ne mješajte baš previše različitih vrsta namirnica prilikom spremanja salata, budite umjereni , a to je najteže u svakoj vrsti prehrane pa tako i sirovoj.

Za pripremu i vrijednost salata u prehrani, kao i razne recepte svježih salata, naša preporuka je knjiga dr. Norman Walker "Svakodnevno svježe salate održavaju vaše zdravlje".

Sažetak:

Samo biljni svijet je u stanju pretvoriti sunčevu svjetlost u hranu za sva živa bića. Život biljaka ovisi o svjetlosti, naš život ovisi o biljnom svijetu i plodovima. Radi velikog udjela kisika u klorofilu i visokom udjelu minerala i bjelančevina, zeleni dijelovi biljke su jako korisna i važna hrana. Ali više od svega u zelenim biljkama imamo savršenu vodu, ili ono što vodom nazivamo. Savršeno spremište životne energije, u znanosti kažu i slobodnih ili slabo vezanih elektronskih oblaka. Uključimo li u našu svakodnevnu prehranu jednu čašu soka i jednu salatu, možemo održavati naša tijela vitalnim i zdravim. Kiseli organizam pospješuje mogući razvoj bolesti ovisno o našem genetskom nasljeđu, a alkalni organizam je početak sjajnog zdravlja i života koji nadilazi sva naša sadašnja očekivanja. Imamo mnoga znanstvena istraživanja koja pokazuju veliku korist klorofila i svježe prirodne hrane, mnoga svjedočanstva ljudi koji su se izliječili od raznih i teških bolesti i to više nije tajna. Nije tajna da klorofil pomaže u prevenciji raka, čišćenju jetre, neutralizira toksine i pomaže detoksikaciji, stvara alkalni organizam, sjajno pomaže saniranju probavanog sustava i debelog crijeva. Mogli bi toliko pisati o učincima klorofila... Čitajte, istražujte o klorofilu, ima zaista toliko pokazatelja tog čuda koje krije u sebi. Popularni zeleni kašasti sokovi i svježe iscijeđeni sokovi omogućuju nam jednostavnu konzumaciju klorofila, a da ne moramo naglo prijeći na sirovu prehranu. Za pripremu zelenih kašastih sokova pogledajte korisnu knjigu Victorie Boutenko "Zeleno za zdravlje", a za pripremu sviježe cijeđenih sokova knjigu dr. Norman Walker - Sokovi, kao i naše recepte pod linkom recepti- sirova hrana.

Nažalost, današnje navike u prehrani nije lako mijenjati. Da teško je u početku, tu dvojbe nema ali je moguće. Važno je malo po malo buditi svijest da vrsta prehrana, ali i naš način življenja i razmišljanja kao jedna zaokružena cijelina puno toga određuje u našem životu. Kao prvo počnimo mijenjati prehranu u onoj mjeri koja nama odgovara i u skladu sa našim trenutnim mogućnostima, a ostalo će samo doći. Klorofil je veliki izvor energije i zaista svi oni koji su barem malo uključili ove zelene kašaste ili prešane sokove i salate u svakodnevnu prehranu, postali su svjesni nove životne energije i velikog učinka za naše zdravlje.

Koristite ovu energiju svijetlosti, izlažite se suncu, dišite polako i živite život koji nadilazi sva očekivanja.

Želimo svim ljudima , zato i pišemo ovaj članak, da osjete tu dobrobit koju smo svi mi zaista osjetili.

Svako dobro svima.

Siniša Pavičić