Baner
Baner

payway
plaćanje karticama
do 12 rata bez kamata

Dostava je besplatna
za sve narudžbe iznad 300 kn!

Radno vrijeme:

pon-pet 09.00-17.00

Kontakt:

Kaptol 25

Tel: 01 3739-082

Mob: 091 938 19 59

info@biodar.hr

novosti > Sirova prehrana - FAQ

Sirova prehrana - pitanja i odgovori

Mijenjati svakodnevne navike u biti znači promjeniti i način našeg življenja. Navike dugo godina vladaju našim svakodnevnim životom i postale su bit našeg postojanja i sigurno ih nije lagano mijenjati. Za bilo kakvu promjenu uvijek nam je potrebna energija. Naš način života, brza i neadekvatna prehrana, izloženost stresu, uzimaju nam toliko energije da jednostavno nemamo više snage niti misliti, a kamoli nešto mijenjati. I to postaje jedan začaran krug.

Kada se počnemo hraniti sa svježom prirodnom hranom, voćem, povrćem, orašastim plodovima, algama, klicama, koristiti svježe sokove, odjednom dobivamo više energije. Svakodnevne životne obveze, posao, učenje, obitelj, možemo lakše i brže obavljati i sve više postajemo svjesni energije i vitalnosti u nama. U tom trenutku početi nešto mijenjati i činiti promjene biva puno lakše i sve više i više, iz dana u dan, postajemo svjesni toga.

Sirova prehrana - voće i povrćeSvi smo mi postavljali pitanja, tražili odgovore, tražili smisao života, bili nesigurni. Osnova svakog početka i smisla života je neraskidivo povezano sa našim zdravljem. Zato prvi zakon za čovjeka je biti zdrav, a sve drugo dolazi neposredno poslije.

Šta znači biti zdrav, kako da poboljšamo naš život, kakva vrsta prehrane je najbolja i u čemu griješimo?

Bit jezika i komunikacije je da si pomažemo, prenosimo stečene spoznaje i znanja i gradimo svi zajedno jedno bolje društvo. Radi toga ovdje ćemo objaviti neka pitanja i odgovore koji su nam postavljani zadnjih godina putem medija, na predavanjima, u raznim upitima. Smatramo da su korisna u pravilnom razumjevanju prirodne prehrane i svakao mirnijeg načina življenja.

Zahvaljujemo Nađi, Mladenu, Danijeli, Ani i mnogim drugima na inspirativnim razgovorima i korisnim pitanjima.

P: Što je raw food diet, odnosno prehrana sirovom hranom? Da li sirovo meso spada u sirovu hranu?

O: Osnova sirove prehrane, lifefood ili raw food diet je spoznaja da termičkom obradom hrane mijenjamo njenu bit i osnovu da bude pravilno prihvaćena i iskorištena od našeg organizma. Nije suština sirove prehrane kako se često misli, samo u sirovim namirnicama. To je više spoznaja da termički neprerađena prirodna hrana u sebi nosi život, kao i vrlo važna spoznaja da količina i kvaliteta hrane koju unosimo u organizam presudno utječe na nas i naše zdravlje. Sirova prehrana je u početku ključ za cjelokupnu promjenu i uvjet jednog puno mirnijeg života. Na vaše pitanje da li meso spada u namirnice koji potiču naše zdravlje i harmoniju čovjeka kao duhovnog bića, odgovor je svakako - ne i to je zaista veliki problem našeg društva. Ali ovo moramo pravilno razumjeti, a ne kao nekakav oblik fanatizma, nerazumjevanja i isključivanja drugih ljudi koji jedu i namirnice životinjskog porijekla. To je svakako manja ali isto tako greška kao i prva. Danas više nego ikad su potrebni ljudi koji mogu razumjeti druge ljude, moćne navike i strahove koji vladaju njima, jer samo tako budimo u drugima klicu istine i hrabrosti da se promjenimo, plemenitosti koju svi ljudi u sebi nose. Ta klica je početak toliko potrebite promjene društva i stvaranja mira među ljudima i prestanka patnje svih živih bića, čiji je uzrok čovjek bio.

P: Koje su zdravstvene prednosti takve prehrane i adekvatno tome, koje su loše strane klasične prehrane?

O: Prednosti su sjajno zdravlje i to ne samo tijela, nego vremenom postajemo svijesni koliko je važno naše zdravlje u duhovnom smislu. Ali kada vidite ili još bolje sretnete ljude koji žive taj život i jednostavno zrače energijom, postajete svjesni toga. Ako barem jednim dijelom u svoju redovitu prehranu uključite i svježe voće i povrće, svježe cijeđene sokove, smoothie te orašaste plodove, postajete vremenom i sami svjesni te životne energije. Zato počnite s malim promjenama, ali počnite jer malo znači puno i sami ćete biti iznenađeni promjenama i puno više od toga. Ništa ne može nadomjestiti osobno iskustvo i zaista dobro da je tako.

Loša strana klasične prehrane sa pretežito industrijskim i termički obrađenim namirnicama, je u tome da organizam odgovara simptomima koje mi nazivamo "bolestima" i postupnoj degradaciji našeg organizma. Današnja medicina i farmakologija svakako ublažavaju ovu istinsku ljudsku patnju, ali ne popravljaju i ne otklanjaju uzroke koji su doveli do poremećaja u metabolizmu ili onoga što mi tretiramo kao bolesti.

P: Što je sa osjećajem sitosti, mnogi kažu kako su nakon "zelene" prehrane opet brzo gladni?

O: To je zato što navike vladaju ne samo našom prehranom, nego i cjelokupnim životom i da bi se oslobodili pogrešnih navika potreban je jedan period prilagodbe. U početku dolazi do detoksikacije organizma, kao i kod posta, organizam se počinje oporavljati i čistiti od višegodišnjih štetnih nakupina, i u početku se javlja izražena potreba za hranom kao kontrareakcijom. Samo nastavite i budite strpljivi i sve će to samo od sebe doći u ravnotežu, a proces čišćenja ovisi o početnom stanju našeg organizma. Ovaj period prilagodbe nije lagan , i u tim trenutcima jako nam je potrebna vjera i strpljivost. Kada probate živjeti nekoliko mjeseci bez nečega za što smatrate da bez tog ne možete, vidite nakon jednog vremena potpunu zabludu toga. Nažalost, mi smo danas s načinom klasične ishrane potpuno pothranjeni.

P: Sportaši? Kako i da li je moguće hraniti se na ovaj način i izdržavati povećane fizičke napore?

O: I te kako! Na svom vlastitom iskustvu smo dobili više nego li jasan odgovor. Danas imamo neuporedivo više energije nego prije 20 godina. U prirodi najveće dugotrajne fizičke napore podnose upravo biljojedi, a među mnogima konj je izvanredan primjer toga. A što se tiče profesionalnog sporta, imamo primjere triatlonaca, tenisača i drugih koji su na sirovoj hrani i postižu izvanredne uspjehe. A svi znamo da je triatlon zaista težak sport i ispit izdržljivosti.

P: Kratko nam opišite gdje ste sve i koliko iskustva stekli sa sirovom hranom?

O: Dugi niz godina proučavamo utjecaj prehrane na naše zdravlje, kao i razloge zašto smo bolesni. Istinski vrijedno znanje mora uvijek imati i osobno iskustvo. Iskustva drugih, a i sama znanost nam jako pomažu, ali je vrlo važno razumjeti da se moramo sami uvjeriti u istinitost istih. Tek tada postaju dio nas samih. Mi smo imali sreće i privilegiju, jer smo dugo živjeli u inozemstvu i imali mogućnost da se hranimo organskom prirodnom hranom i da srećemo ljude sa raznim iskustvima. Promjena u našoj prehrani je davno započela, a otprilike zadnji 10-tak godina smo na sirovoj prehrani. Spoznali smo da ova vrsta prehrane, ali i kvalitetna voda, disanje, boravak u prirodi vode čovjeka ka velikoj promjeni. Prehrana ne mora biti isključivo sirova, to je zaista poželjno, ali isto tako fanatizam i naprezanje često vode u drugu krajnost isto tako štetnu. Zato uvijek govorimo da promjene moraju ići polako i uvijek u skladu sa svojom obitelji, pomagajući jedni drugima. Mjeru i naše mogućnosti moramo sami naći. Kada se kaže "molim te" pomozi mi da probam nešto što nama može učiniti život zdravijim i time sretnijim", sam taj pristup i riječ "molim te" čini čuda.

P: Ako mi možete objasniti u par rečenica teoriju o razbijanju stanične celulozne stijenke uz pomoć mehaničkih naprava blendera, koje nam koristi donosi?

O: Zeleno bilje kao npr. špinat, celer, kelj, blitva, samoniklo bilje, imaju zaista čvrstu strukturu koja se krije u staničnoj membrani i potrebno je dosta energije da razbije žilavu staničnu strukturu, jer se u njoj krije sve što nam je potrebno. Naša čeljust ima zaista takav raspored zuba i omogućuje jaku prešu i potisak, ali na žalost vrlo malo ljudi hranu sažvaće dovoljno dugo. Na sreću danas imamo blendere koji omogućuju lakšu pripremu ove hrane razbijanjem stanične strukture pri velikim brzinama uz minimalno zagrijavanje i termičku obradu. Hrana je izvanredno ukusna i doprinosi izvanredno našem zdravlju. Zeleni kašasti sokovi, kao i svježe cijeđeni sokovi i jedna salata dnevno čine čuda.

P: Kako miješate voće i povrće? Da li je to u opreci sa teorijom da se oni ne miješaju u jednom obroku?

O: U biti ne treba miješati voće i povrće, mada neke vrste mogu ići bez problema zajedno. U zelenim kašastim sokovima tzv. "smoothie" možemo miješati zelene izdanke bilja sa voćem koje volimo. Inače, voće je lakše probavljivo i najbolje ga je jesti ujutro i pri tome ne miješati puno vrsta, a najbolje je jesti samo jednu vrstu, pogotovo kada dođe sezonsko voće. Povrće svakako odgovara za drugi dio dana. Ima različitih mišljenja o ovome, ali najbolji odgovor je da sami po sebi formirate šta Vama odgovara i ne opterećujete se puno sa teorijama. Jednostavno ostanite otvoreni i slobodni od bilo koje vrste vezanosti i najvažnije od svega je da se naučite osjećati svoje tijelo.

Sirova prehrana - svježe cijeđeni sokoviP: Ponudite nam nekoliko jednostavnih recepata koji se mogu isprobati?

O: Svježe cijeđeni sok od jabuke, mrkve, komorača ili recimo mrkva, krastavac i cikla su izvanredna pomoć našem organizmu i zdravlju. Razni kašasti sokovi u bilo kakvom mikseru koji imate u kući. Recimo banana, špinat, matovilac, malo meda i vode su tako ukusni našoj djeci, a i svima nama. Količinu sami određujemo, otprilike 50%-50% omjer voća i zelenih izdanaka i vode koliko želimo da nam bude tekuće. Vremenom postajemo sve bolji i naše kreacije u pripremi hrane postaju sve ukusnije. Kao i uvijek u životu, sve treba svoje vrijeme i sve će doći, samo polako, to je najbrži način. Više recepata potražite na našoj web stranici Recepti sirove hrane.

P: Od sirovih namirnica možemo spraviti i čokoladnu tortu, palačinke, pizzu, je li tako?

Sirova prehrana - čokoladna tortaO: Svakako i puno više od toga. Sve što je moguće napraviti u klasičnoj prehrani moguće je i u sirovoj prehrani. Lazanje, pizze, razne torte, štrudle, kruh, krekeri, sladoled, palačinke da ne nabrajam dalje. A ukus, tko jednom proba ovu vrstu jela žali samo što sve mora sam raditi, a i neki sastojci teško dostupni za kupiti. Na sreću stvari se mijenjaju i to puno brže negoli smo očekivali. Ova hrana je spremna za restorane i sve ih je više u svijetu, najviše u USA ali i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Hrvatskoj. Promjene koje smo osjetili u zadnjih 10-tak godina zaista su velike.

P: Gdje nabavljate namirnice?

O: Promjena koja se dogodila u Hrvatskoj u zadnjih 5 godina je zaista obećavajuća, tako da se danas mogu nabaviti organski uzgajane namirnice koje nose oznaku "bio". I to ne samo u Zagrebu, nego primjećujemo sve veći broj trgovina zdrave hrane, kao i ekoloških uzgajivača u cijeloj Hrvatskoj. Mi isto tako nabavljamo namirnice iz tih trgovina ili direktno od proizvođača, a jedan dio i iz naše vlastite prodaje, ali svakako i divlje samoniklo bilje i plodove. Hrvatska na sreću još uvijek ima mogućnost kupovine i na tržnicama, mada je istinskih kumica sve manje.

P: Cijena takvih namirnica?

O: Ona je u pravilu 30-40% skuplja, jer način proizvodnje, obrade, kao i količina dobivenog je manja nego kod konvencionalne proizvodnje. Mislimo da cijena svakako opravdava uloženi trud, a učinak po naše zdravlje je neusporediv.

P: Čovjek prosječnih primanja u Hrvatskoj zapravo i nema izbora, povećati troškove hrane za 30-40% nije moguće, današnji sustav ga prisiljava da jede nekvalitetnu hranu i ovisnost o farmaceutskoj industriji, pomalo sizifovski hrčak u začaranom krugu?

O: Imate pravo, nije lagano, ali imamo izbora, samo moramo doći do svijesti da sudbinu svoga života u velikoj većini slučajeva držimo u našim rukama. Mi smo isto tako dio farmacije, medicine, vlade ili bilo kog drugog oblika društva i isto tako često činimo što i oni - žudimo za vladanjem i osobnom koristi. Znači, mi se moramo početi mijenjati, pa tek onda tražiti to i od društva. Zato je vrlo važno kako se ponašate i što sa svojom kupnjom potičete jer to je vaš istinski glas. Mi ne moramo nužno povećavati troškove života jer često nismo ni u mogućnosti, ali tim više moramo se pravilno prilagoditi sredstvima koje imamo na raspolaganju i staviti prioritete u načinu potrošnje.

P: Koji autoriteti, istraživanja, autori ili stručnjaci stoje iza koncepta prehrane sirovom hranom?

O: Sama suština i svrha sirove prehrane vuče korjene više tisuća godina i to nije ništa novo. Imamo sreće, uvijek smo je imali, da neki ljudi svojim životom traže put istine i onda je bez ikakvih osobnih želja predaju čovječanstvu. Na žalost mi nemamo oči i uši da vidimo i čujemo. Ovo nije vezano isključivo za prehranu, ali vaše pitanje se odnosi na sirovu prehranu i navest ću neke popularne autore: Norman Walker, Arnold Ehret, Ann Wigmore, Gabriel Cousens, Wandmaker, Graham, Boutenko i mnogi drugi. O važnosti sirove prehrane voćem i povrćem govore i mnoga istraživanja i znanstveni krugovi su sve više svjesni toga , počnite samo tragati i istraživati po webu, biti će Vam jako korisno. Istina kao i voda nalazi sama svoj put.

P: Koji je omjer nutrijenata u toj vrsti prehrane? Primjerice koliko je ugljikohidrata, koliko masnoća, a koliko proteina zastupljeno, ako se uopće može tako govoriti ili je konzumacija nutrijenata otvorena i slobodna?

O: Postavili ste dobro pitanje i u nastavku ga već odlično konstatirali i samim tim i odgovorili. Prehrana treba ići u pravcu prirodne prehrane i moramo se naučiti slušati naš organizam. Moramo sami, ponavljam sami u okolnostima i podneblju u kojem živimo tražiti prehranu koja nam odgovara i to je vrlo bitno. Ne smijemo se opterećivati koliko ugljikohidrata, masnoća, vitamina, proteina ili kalorija mora sadržavati naša prehrana. Naša današnja predožba o prehrani je izrazito mehaničke prirode, imamo sličnu paralela kao nekad sa klasičnom fizikom i teškom dopuštanju promjene svijesti i onoga što mi nazivamo znanjem. Današnji znanstveni model zaista ne odražava istinsku prirodu tvari i mi zaista ne znamo odgovore kako život metabolizira. Sama znanost danas teško dopušta ovu sve izraženiju promjenu svijesti, ali promjene su počele i istina se ne može više zaustaviti. Ohrabruje da već mnogi znanstvenici i nobelovci govore o kompleksnosti razumjevanja života. Fizika, molekularna biologija i biofizika sa izraženim humanističkim principom u prvom redu, moraju zajedno pokušati dati nove odgovore i gurnuti čovječanstvo u novo, bolje doba. Znate znanost i stečene spoznaje moraju služiti za dobrobiti svih , inače nam ne trebaju.

P: Probala sam se neko vrijeme hraniti sirovom hranom i mogu reći da sam se osjećala odlično. Imam problema sa soboreičnim dermatitisom koji se isti dan počeo smirivati – izbacivanjem svih mlječnih proizvoda i sveg mesnog iz prehrane. Sad bi učinila i korak dalje za svoje zdravlje. Sve mi je očitije kako je raw food ono što mi je potrebno da se osjećam kako treba. No zanima me ako netko postane raw food vegan da li mu fali recimo B12 jer me zbunjuje čitanje raznih izvora o tome.

Sirova prehrana - vitamin B12O: Što se tiče vitamina B12, ljudi koji žive na raw food-u nemaju nikakvih problema sa njim. Kako sam se i sam u početku susreo sa tom paradigmom razumijevanja i pogrešnih strahova, nije mi ostalo ništa drugo nego da sam istražim to vječito pitanje. Osobno iskustvo je uvijek najvažnije. Ispitivao sam ga na sebi u serumu krvi više godina i bilo je sve u redu. U razgovoru sa drugima koji žive isto i više desetljeća, ustanovili smo da je kod svih slično stanje i varira oko zvanične granične sredine u ovisnosti od misaonih naprezanje i postignutoga unutarnjeg mira. Spoznali smo da je vrlo važno da se cjelokupni probavni sustav potpuno sanira i da apsorbcija B12 koji bakterije za nas stvaraju bude omogućena. Još jednom ističem, važno je imati zdrav probavni sustav, a hrana koju trebamo uzimati je u prvom redu zeleno bilje, ako je moguće i samoniklo divlje bilje i ne prati ga ako je okoliš čist. Isto tako ljeti jesti zrele divlje plodove voća direktno sa drveta, ako nisu kemijski bilo čim tretirana, ako peremo onda ne ribati jer se nama potrebne bakterije uvijek nalaze na površini. Ovo samo ako je okoliš čist i omogućeno prirodno sazrijevanje plodova. Isto tako, korisno je uzimati alge kao izvanredan izvor B12, što više zelenog, pogotovo samoniklog bilja i to je više nego dovoljno.

P: Imam celijakiju i moram se pridržavati bez glutenske prehrane. Ima li načina da se ta bolest izlječi?

O: Celijakija je imunološki poremećaj, glutenska entropija i kao takva je dosta nezgodna sa obzirom da su žitarice kao teško koncentrirana hrana skoro svuda prisutne. Genetski uvjetovana, vremenom kod nekih ljudi dolazi do izražene osjetljivosti na gluten. Danas, jedino riješenje za celijakiju je promjena naše prehrane, prehrane u kojoj nema žitarica u koncentriranom obliku, i ako se pridržavate toga možete imati sjajno zdravlje. Malo da se našalimo, možda je to i prednost. Kad se hranite sirovom hranom koja je u svojoj biti prehrana bez glutena, jer i i žitarice u ovom načinu prehrane obavezno pustimo da klijaju i to više nije jako koncetrirana hrana i sasvim drugačije biva prihvaćena od našeg organizma. Ako se hranite voćem i povrćem, orašastim plodovima, svježeim sokovima, možete malo koristiti i termički neobrađene mlječne proizvode, med, i svakako druga sjemena, ali ne pretjerivati, kao suncokret, lan, heljdu, proso, konoplju i druga koja ne sadrže u sebi koncentrirani gluten, onda celijakija ne predstavlja nikakav problem. I mi se hranimo bez glutenski već dugi niz godina. Sirova hrana je danas u svijetu široko rasprostranjena i velike su mogućnosti pripreme sjajnih obroka i delikatesa, pogledajte naš link recepti sirove hrane. Ako se hranite klasično onda morate dobro paziti, proučavati deklaracije, strogo se pridržavati i paziti šta jedete i to zaista nije jednostavno. Ako ostanete u klasičnoj prehrani ili u prehrani koja samo izbacuje gluten, to je samo kompromis i nećete se riješiti slabosti organizma, straha i nemira povezanim s tim. I to zaista nije zdravlje. Zato budite razumni i počnite lagano mijenjati pogrešne navike koje su dovele do toga. Vremenom postajemo vladari svoga tijela i imamo sjajno zdravlje i veliku životnu energiju, jer život je zaista veliki dar i ne dozvolite da se samo dogodi.

P: Željela bih smršati i čula sam da bi mi post dobro došao prije promjene prehrane. Da li je to u redu?

O: Svakako, post je izvanredan naročito u početku promjene prehrane, ali ne bi trebao duže trajati od 7 dana i obavezno treba ići paralelno i ispiranje debelog crijeva tzv. hidrokolon terapija. Možete sami raditi klistir , ako Vam je nezgodno imamo sreću da imamo centre koje rade hidrokolon terapiju u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske. Pogledajte info o korisnim linkovima na našoj stranici. S postom nemojte nikada pretjerivati, a ako želite postiti duže vremena trebate se posavjetovati sa stručnjacima koji imaju iskustva. Generalno par dana, tjedan je jako korisno u sklopu s terapijom i detoksikacijom debelog crijeva. Poslije posta počnite lagano sa hranom bogatom vlaknima, u prvom redu povrćem, zelenim izdancima, mrkvom, a kasnije i zrelim voćem. Ali ako želite učinkovito i brzo mršaviti , onda osim nužne promjene prehrane, uključite svakako u Vaš život kretanja i psihosomatske vježbe. Joga je sjajna i svakako za preporučiti, ako vam ne odgovara joga, onda plivanje, kretanje ili lagano trčanje u prirodi ili lagani fitness sa vježbama stomačnog i kralježnog dijela tijela, koje su jako bitne za cijelokupno zdravlje.

P: Šta je sa tvrdnjama o oksalnoj kiselini i goitrogenima i sirovom povrću poput ove: "Kupusasto povrće (cruciferous vegetables) kao rukola, brokula, kelj, cvjetača, kupus, repa, raštika, prokulica, rotkvica, žuta koleraba i potočarka sadrže goitrogene, kemijske supstance koje blokiraju proizvodnju tiroidnog hormona (hormona štitnjače) što znači da mogu pridonjeti razvoju hipotireoze. Naročito bi osobe koje već imaju smanjenu funkciju štitnjače trebale izbjegavati ovo povrće u sirovom stanju. Kuhanje smanjuje količinu goitrogena u ovom povrću za 2/3. Fermentacijom se goitrogeni ne smanjuju, ali obično se kiseli kupus jede kao dodatak u malim količinama, što onda ne smeta ako prehrana sadrži dovoljno joda."

O: Po nekim istraživanjima ako se jednostrano hranimo, recimo kupusom, i pri tome ne unosimo sa prehranom dovoljno joda, može doći do poremećaja u metabolizmu asimilacije joda u organizmu od tzv. goitrogena i samim tim do poremećaja rada štitne žljezde. Ako radite bilo kakve tvrdnje onda to morate zaista sami istražiti. Nismo se nikada isključivo hranili kupusom na duže vrijeme, pa ne možemo ovo potvrditi niti opovrgnuti. Koliko znamo nitko nema iskustvo u jednostranom hranjenju isključivo kupusom, a i nije potrebno. Po našem iskustvu kupus, rukola, kelj, rotkvica, potočarka su izvanredne namirnice ako se unose bez kuhanja. Kuhanjem mijenjamo energetsku osnovu i strukturu hrane i kao takva bude pogrešno ili nikako prihvaćena od naših stanica. Malo kuhanja ne smeta toliko našem zdravlju, ako unosimo dovoljno svježe hrane i sokova.

P: Zeleno lisnato povrće kao špinat, blitva, peršin, vlasac i listovi cikle sadrže oksalnu kiselinu koja je vrlo iritirajuča za probavni trakt. Također blokira absorpciju željeza i kalcija u tijelu i može doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca. Oksalna kiselina se potpuno neutralizira kuhanjem, tako da je najbolje ovo povrće malo obariti ili skuhati na pari, te jesti sa rastopljenim maslacem, jer da bi smo absorbirali minerale iz povrća trebamo vitamine topive u masti.

O: Špinat ima veliku vrijednost, pogotovo za probavni sustav. Zdravi probavni sustav je iznimno važan u metabolizmu prihvaćanja hrane i samim tim našeg zdravlja. Hladno prešani i cijeđeni sok od mrkve i špinata i malo peršina, koji jako volimo, pokazao se izvanrednim, pogotovo u početku važne obnove probavnog trakta i posebno debelog crijeva. Naše zdravlje ovisi o probavnom sustavu. Na žalost mi toga nismo svijesni. Tvrdnja u vašem pitanju da se oksalna kiselina neutralizira kuhanjem nije ispravna. Kuhanjem, špinat iz korisne namirnice prelazi u štetnu, jer dolazi do deformacije oksalne kiseline i stvaranja kristala iste, što dovodi do poremećaja našeg zdravlja, a prije svega bubrega i stvaranju bubrežnog kamenca. Znači problem je u kuhanju ove hrane.

P: Čime ukloniti pesticide i herbicide iz voća i povrća ?

O: Znam da ovo danas ljude jako opterećuje i nažalost nemamo načina, ali možemo svakako ublažiti štetni učinak detaljnim pranjem, možemo dodati i jabučni ocat u mlaku vodu. Najbolji način je, ako smo u mogućnosti, kupovati organsku hranu, povezati se sa lokalnim proizvođačima, ići na tržnice, a ako imamo mogućnosti svakako i sami uzgajati. Nije uvijek problem samo u kemijskom tretiranju hrane, vrlo važan problem danas je i kvaliteta sjemena. Činimo štetno modificiranje sjemena kao hibridnog ili još gore GMO i ulazimo procese koje u biti ne razumijemo dovoljno ili gotovo nikako. Posljedice ovoga mogu biti pogubne za čovječanstvo.

Mahatma Gandi je tako lijepo rekao: "Ima dovoljno za sve, ali ne i za ljudsku pohlepu".

P: Koje sve promjene, pozitivne i negativne ste doživjeli promjenom prehrane?

O: Svaka promjena zahtijeva energiju, sve je u početku teško i greške koje radimo, ako ih pravilno razumijemo, uvijek nas vraćaju na pravi put. U početku malo toga znamo, i kada nešto pročitamo ili čujemo to nas samo može potaknuti, a tek kasnije ćemo razumjeti smisao istoga. Zato je u početku potrebna volja i vjerovanje da nešto ispravno radimo. Tako su i kod nas promjene išle postepeno i osjećaj i sloboda življenja koji dobijete je neopisiv, a to je svrha bilo koje promjene i smisao življenja. Ali svaka promjena, pogotovo prehrane je zaista teška, navike koje smo stvorili nije lako mijenjati, pogotovo u današnje vrijeme stresa i ubrzanog života. Velika je pomoć ako imamo mogućnost slušati ili vidjeti ljude koji su ovaj put prošli. Mada zasluga i trud uvijek moraju doći od nas samih. Pozitivne promjene su svakako neopisiva lakoća življenja, negativne ,ako se tako mogu nazvati, su te da dovode do promjene načina življenja, poimanja posla i smisla vrijednosti, mijenjanja socijalnog okruženja, a to zaista u početcima, nikome i nikada lagano bilo nije.

P: Kako uskladiti sirovojelski način prehrane s društvenim navikama, npr. poslovni ručak i sl.?

Dobro i vrlo često postavljano pitanje. Sirova prehrana i njeni učinci po naše zdravlje su doista nevjerovatni, ali ne smiju dovesti do bitnog opterećenja u našem socijalnom okruženju. Onda imamo kontraproduktivan psihološki učinak, disharmoniju sa okruženjem sa kojim smo vezani i to nas vodi u nemir i sebičnost. Važno je da budete principijelni u svojim stavovima, ali samo prema sebi i pri tome ne opterećivati okolinu, pogotovo ne izjavama tipa: "To ne jedem; vegetarijanac sam; ne pijem jer je štetno!", jer time odmah unosimo nerazumijevanje i pravimo nepremostive barijere. Uzmite salatu, vodu, narančin sok, neko lagano jelo, nije problem ako je nekad i kuhano, budite mirni i ne ističite svoj način života i pustimo druge da sami biraju svoj način života. Mir u nama je strašno moćan, tiho osvaja druge i govori sve jezike.

Potpuna sirova prehrana, samo radi tjelesnog zdravlja, nema nikakvog smisla, ali je svima nama bila početak ogromne promjene poimanja života i samog djelovanja.

P: Kako vidite budućnost prehrane sirovom hranom, kao mainstream ili i dalje po strani?

O: Internet, facebook, jednostavno umrežavanje ljudi, omogućuju sve veću izmjenu informacija i iskustava, bez obzira gdje živimo. Spoznaju i istinu o sirovoj ishrani i njenoj važnosti po naše zdravlje danas je teško sakriti, ali proces evolucije mora ići polako. Ne bi bilo dobro po društvo da se nešto čini radikalno. Povijest nas uči kuda to vodi. Mi imamo početak koji obećava, promjene su počele, a da li će doći do stvaranja kritične mase potrebne za promjenu društva ostaje nam da vidimo. Mladi ljudi su nada svakog društva i iznenađeni smo kako brzo razumiju stvari i prihvaćaju promjene. Ali mladost je otvorenost duha i nije vezana uz godine, nego koliko smo spremni da učimo i mijenjamo se. Privilegija je biti dio toga, to je i ljepota življenja . Svi mi smo jednaki i imamo veliku odgovornost u društvu i sve što osobno možemo i trebamo činiti je ispravno djelovati. Želje, rezultate i očekivanja u kranji ishod nije nešto što je u našoj moći i uzaludno je vezivati se u ishod djelovanja. Ali zaista je velika radost ispravno živjeti, djelovati u skladu s tim, biti jedno i raditi za napredak drugih.

P: Da li se smatrate duhovnom, etičkom ili nekom drugom elitom zbog načina Vaše prehrane?

O: Samo budala se smatra nečim posebnim. Svi mi ljudi smo isti bez obzira na naš način prehrane, religiju, ili bilo koji način po kojem živimo ili negdje pripadamo. Samo mi ljudi pravimo razlike, a kada zaista pogledate čovjeka duboko u oči, kako možete vidjeti razliku. To su iste oči kao i naše. Zaista neznanje pravi razlike, neznanje je početak ljudske slabosti i izvor duge tame ljudske civilizacije koja dolazi s time. Ali mi često ne želimo da čujemo istinu, istinu koja nas oslobađa od nas samih i onoga što nazivamo egom i osobnom veličinom. To neznanje razdvaja ljude po bilo kakvoj vrsti pripadnosti, načinu življenja, boji kože, materijalnom, obrazovnom i vodi nas u sukobe. To je tako daleko od istinskog znanja, znanja koje je dato u svetim spisima, svjedočanstvom onih koji su živjeli tu istinu i prenosili je nama ljudima u svakoj generaciji. Poruke evanđelja, ali i drugih objava i spoznaja samo jedne istine toliko govore o tome i divne su. Budimo mi ti koji čuju i vide, budimo oni koji razumiju, budimo oni koji vole, budimo mir, a to je najveća vrijednost i svrha ljudskog življenja.

Odgovori: Siniša Pavičić

>>vrh stranice